DUGOROČNA PROGNOZA ZA ZIMU 2025./2026.

Vrijeme je da objavim svoju meteorološku dugoročnu prognozu za predstojeću zimu.

Za malo više od 15 dana, počinje ako Bog da klimatološka zima sa 1. decembrom.

Idemo pogledati šta kažu najnoviji izlazi i izgledi modela za predstojeću zimu, modela u sklopu C3S sistema ( Copernicus Climate Change Service ). Obično je novembar period godine da se pripremaju dugoročne prognoze za zimu jer imamo posljednje izlaze modela uoči početka klimatološke zime.

✅ ECMWF, jedan od pouzdanijih modela, ukazuje na mogućnost da bi zima mogla biti malo toplija od višegodišnjeg prosjeka, a što se tiče padavina nemamo signala koji ukazuju na veće anomalije u odnosu na prosjek. Treba podcrtati da ovo ne znači da će ovi izgledi biti u svim krajevima, imajući u vidu nepouzdanost i složenost dugoročnih prognoza i predikcija modela na ove duže staze.

✅ Od tri zimska klimatološka mjeseca, počev od decembra, ECMWF model daje prognostički izgled da bi 2. zimski klimatološki mjesec odnosno prvi mjesec 2026. godine ( u srcu zime ), mogao proći najmanje topao poredeći sa prosjekom.

Ako se to ostvari i ako se ostvari predikcija ECMWF modela za atmosferski pritisak gdje također za taj mjesec daje mogućnost pozitivne anomalije i mogućeg preovladavajućeg anticiklonalnog bloka nad dijelom Evrope, onda bi to u pogodnoj postavci atmosferskih sistema sa ciklogenezom moglo ukazivati na potencijalno moguće zimskije-snježnije scenarije u prvom mjesecu 2026. godine i nastrujavanje hladnijeg zraka, potencijalno moguće sa sjeveroistoka-sjevera Evrope.

✅Podršku za manje topao taj prvi mjesec 2026., daje i DWD njemački model koji također za taj zimski mjesec ukazuje mogućnost manje topline i tog pozitivnog odstupanja u odnosu na višegodišnji prosjek.

Ako pogledamo prognostički izlaz ECMWF-a po pitanju anomalije geopotencijala 500hPa, također za prvi mjesec 2026. godine imamo malo povećane izglede za pozitivnu anomaliju odnosno samim time veće šanse za uticaj grebena anticiklone nad dijelom centralne-sjeverne Evrope.

✅Šta to sve znači, laički? Daje nam mogućnost za taj prvi mjesec 2026. potencijalnog hladnijeg nastrujavanja sa sjeveroistoka Evrope, a uz dovoljno prisustvo vlage nad Sredozemljem, nije isključen razvoj ciklogeneze koji može donositi padavine pa i snježne.

✅‼️Na meteorološku dugoročnu zimsku prognozu može svakako uticati i polarni stratosferni vrtlog. A stratosfera je sloj atmosfere koji počinje sa nadmorskom visinom od oko 7km u atmosferi (kao na polovima), pa do oko 50-55km visine u atmosferu. Na slici ispod pogledajmo grafik prognoze zonalnih vjetrova do skoro kraja decembra.

Zonalni vjetrovi su prognozirani za nivo 10hPa što je otprilike prosječno na oko 30km u atmosferi.

Zonalni vjetrovi su inače jači vjetrovi koji kruže otprilike duž paralela i također su dio polarnog stratosferskog vrtoga.

Na slici iznad, možemo vidjeti prognozirano značajno slabljenje krajem druge/početkom treće dekade novembra. Čak u trećoj dekadi novembra imamo da se srednja vrijednost ansambla približava nultoj brzini zonalnih vjetrova a i barem tokom početka decembra zonalni vjetrovi bi bili slabih jačina u odnosu na neki klimatski opseg.

To teoretski može da utiče na ovaj polarni vrtlog, na način da ga više ne “hrani”, da ga oslabi i barem destabilizira a moguć je i događaj SSW, stratosferskog zagrijavanja.

✅Uz slabljenje polarnog vrtloga, koji u značajnijim situacijama može biti premješten i pocijepan, teže se obuzdava akumulisani hladni zrak u polarnim krajevima i otvara prostor mogućem upadu hladnijeg zraka ka našim geografskim širinama i potencijalno dobrim zimskim scenarijima 🙂

I treba kazati da događaji u stratosferi se reflektuju sa zakašnjenjem u troposferi tj. našem sloju atmosfere sa zakašnjenjem nekoliko dana ili sedmica, nakon interakcije odnosno mehanizma prijenosa signala atmosferskih valova iz stratosfere u našu troposferu.

✅Tako da suma sumarum, ovo bi moglo imati reperkusiju na promjenu vremenskog režima u decembru u dijelovima Evrope.

Stoga čini se da trenutno gledano, barem iz mog ugla, prva dva zimska mjeseca počev sa decembrom, bi prvenstveno mogla biti dosta meteorološki zanimljiva ili barem dijelovi tih mjeseci nad dijelovima Evrope.

To je zato jer na osnovu ovih izgleda i čimbenika imaju potencijala za moguće zimskije scenarije i moguće zimske hladne prodore koji uz pogodnu postavku atmosferskih sistema mogli bi obradovati ljubitelje zime, pa i nad našim predjelima 🙂

Napomena: riječ “moguće” znači samo potencijal za nešto, a ne “zdravo za gotovo” 🙂

Treba napomenuti da je to samo jedan od scenarija, tj. slabljenje polarnog vrtloga direktno ne implicira da će baš naši krajevi imati hladniju i snježniju zimu ili dio zime, odnosno ne implicira samouvjereno na bolje zimske scenarije sa više snijega. Naravno to svakako može da ima važnog uticaja na zimu , ali moramo znati da na razvoj meteoroloških scenarija i više snijega i zime utiču i drugi faktori koje valja pratiti. 

✅Naravno, sve su ovo samo dugoročni izgledi koji su teže predvidivi i nepouzdaniji i lahko se mogu promijeniti i pokazati se ne baš tačnim, ali evo čisto možemo primijetiti neke moguće, potencijalne scenarije za barem dio predstojeće zime.

Pogotovo nepouzdanost dugoročnih projekcija vremena jeste kada je u pitanju prognoza količina padavina, koje znaju dosta varirati od mjesta do mjesta.

Stoga na to plaho nisam ni obraćao pažnju, a i vrlo je teško kazati šta bi se moglo desiti i koliko će koji mjesec biti kišan/snježan. Prognoze i za 7 dana znaju dosta biti teške, a kamoli za par mjeseci unaprijed.

✅Važno je javnosti objasniti da ne nasjedaju na dugoročne prognoze koje bi im sa sigurnošću tvrdile kakva će zima biti. Ali gledajući današnje stanje i popularnost senzacionalističkih vijesti, nažalost ljudi lahko upadnu u taj mamac. Meteorologija je ozbiljna nauka, potkrijepljena fizikom, matematičkim jednačinama, da bi se te prognoze iskorištavale i nekim pretjeranim senzacijama predstavljale.

✅Faktori koji utiču na nepouzdanost ovih dugoročnih vrsta prognoza leže u sistemu atmosfere, okeana, tla, odnosno u procesima koji se dešavaju u čitavom Zemljinom sistemu. One svakako opet mogu biti tačne za širi ili samo uži dio regije, pri čemu pogotovo ne znači da će to biti čitavo vrijeme odnosno više ukazuju na vrijeme koje bi moglo preovladavati veći dio zimskog perioda.

Pripremio: Haris Babić, meteorolog i urednik