Približava se kraj klimatološkog proljeća. Od 01.06. nam nastupa ljeto po klimatološkom rasporedu godišnjih doba. Stoga slijedi detaljna analiza onog što možemo očekivati po pitanju meteoroloških prilika za naredni 3-mjesečni ljetni period.
Atmosferski pritisak na nivou mora ( MSLP ):
Analiza atmosferskog pritiska tačnije rasporeda zračnih režima cirkulacije i pozicioniranje područja niskog i visokog pritiska je važan segment u prognostičkoj analizi te daje dodatni uvid i određene naznake i signale po pitanju dugoročnih vremenskih prilika.
U vezi s tim, ECMWF model predviđa povećane mogućnosti za pozitivno odstupanje zone visokog pritiska ( anticiklona ) za dijelove sjeverne Evrope tj. Skandinavije i dijela Velike Britanije što tim krajevima može donositi dosta stabilno vrijeme bez većih količina padavina što će nam u prilog tome reći i analiza prognoziranog odnosa količina padavina.
Dosta nestabilniji uvjeti sa povećanim mogućnostima odstupanja za zonu niskog pritiska i potencijalne ciklonalne aktivnosti daje se na dijelovima Pirinejskog poluotoka i dijelu Sredozemlja što se reflektuje i u vidu količina padavina iznad prosjeka za dijelove Sredozemlja. To bi posljedično moglo utjecati povremeno i na naše krajeve u vidu nestabilnijeg vremena i uslova za razvoje konvektivne oblačnosti sa pljuskovima.
Uz ovu analizu, dodat ću i izračun prognostičke karte istog modela za stanje atmosfere po visini, odnosno odstupanja visine u metrima na kojoj se nalazi pritisak 500hPa ili meteorološkim rječnikom geopotencijala na 500hPa. On govori o mogućem smještanju zone visokog pritiska tj. stabilnijih atmosferskih uslova po višim slojevima u atmosferi za područje Skandinavije što potvrđuje već spomenutu tezu.
Slika 1: ECMWF – analiza mogućnosti odstupanja atmosferskog pritiska za ljeto
Slika 2: ECMWF – mogućnosti odstupanja geopotencijala 500hPa za ljeto
Njemački model DWD kao i ECMWF daje slične povećane mogućnosti odstupanja zona atmosferskog pritiska. Dakle dijelovi sjeverne Evrope stabilniji, dok prema jugu i krajevima uz Sredozemlje bi bilo nestabilnije i uz povećane šanse za razvoj vrtloga ciklona.
Slika 3: DWD – analiza mogućnosti odstupanja atmosferskog pritiska
Za razliku od prethodna 2 prognostička modela, američki model daje drugačiji raspored zona atmosferkog pritiska. Naime po tom scenariju bi u prostoru Skandinavije, dijelova centralne i istočne Evrope imali veće šanse za pozitivno odstupanje atmosferskog pritiska od uobičajenog odnosno time i manju mogućnost za nepovoljnije ciklonalne vremenske uvjete. Ostali krajevi Evrope bi tu i tamo bili u okviru normalnih vrijednosti pritiska.
Slika 4: NCEP – analiza mogućnosti odstupanja atmosferskog pritiska
Temperaturna analiza:
ECMWF ukazuje da se u našim krajevima očekuje malo toplije vrijeme od prosjeka i to 0.5-1°C više. Evropa bi se za 3-mjesečni ljetni period po ovoj prognozi nalazila pod pozitivnim odstupanjem od prosjeka izuzev dijela Rusije gdje se ne predviđaju veća odstupanja temperature. Ponajveća anomalija je na Pirinijeskom poluotoku i više od 1°C od normalnih prosječnih temperatura.
Slika 5: ECMWF – odstupanje temperature zraka za ljeto
DWD njemački model u našim krajevima daje također uglavnom za oko 0.5 -1 °C toplije ljeto od prosjeka. I drugi dijelovi Evrope su većinski topliji od prosjeka ponegdje i više od 1°C kao naprimjer na jugozapadu Evrope što se poklapa sa prethodnom dugoročnom analizom ECMWF. DWD za razliku od prethodnog modela daje toplije ljeto i u Rusiji.
Slika 6: DWD– odstupanje temperature zraka za ljeto
NCEP američki prognostički model predviđa također za oko 0.5-1°C toplije od prosjeka u BiH. Kao i prethodna dva modela nad većim dijelom Evrope se predviđa toplije vrijeme od prosjeka pogotovo na jugozapadu i zapadu Evrope sa temperaturama i preko 1°C u odnosu na prosječne vrijednosti.
Slika 7: NCEP – odstupanje temperature zraka za ljeto
Prognostička analiza količina padavina:
ECMWF za naš dio Evrope daje padavinski režim u okviru prosječnog s tim da su veće akumulacije u odnosu na srednje vrijednosti smještene u području Jadrana i Sredozemlja kao i u zapadnim krajevima BiH. To nam ponovo govori o potencijalno nestabilno-ciklonalnoj aktivnosti Sredozemlja što nam svakako može donositi prilive vlažnog zraka te rezultirati u vidu kiše, ljetnih konvektivnih razvoja i pljuskova te naravno nestabilnije atmosfere.
Slika 8: ECMWF – odstupanje količina padavina od prosjeka
Drugi model iz moje analize daje sličnu sliku kao i ECMWF. Naime prognostički model njemačke meteorološke službe također ukazuje na količine padavina nešto iznad uobičajenih prosječnih vrijednosti i to sve za prostor Jadrana i Sredozemlja. Ovo također svakako može značiti da ovi vlažniji uvjeti u tim predjelima mogu djelovati i na naše krajeve i pri tome nam donositi dijelove oblačnijih-kišonosnih sistema odnosno uzrokovati nestabilnu atmosferu i pljuskove. Drugi predjeli Evrope bi glavninom bili u okviru normalnih padavinskih vrijednosti.
Slika 9: DWD – odstupanje količina padavina od prosjeka
Meteorološki model iz sistema američkih centara za predviđanje, ukazuje na slične uvjete kao i prethodna dva modela. Dakle vlažnije i kišovitije vrijeme za prostor južnih i jugoistočnih krajeva Evrope, s tim da se po ovom američkom modelu sušniji uvjeti nego uobičajeno predviđaju za dijelove centralne Evrope.
Slika 10: NCEP– odstupanje količina padavina od prosjeka
SUMARNO:
Ono što se na osnovu prethodnih, mojim odabirom, prikazanih modela može zaključiti jeste da su povećane šanse da će ovo ljeto u totalu u BiH biti nešto malo toplije od prosjeka.
Uz to, od naredna 3 ljetna mjeseca, za prvi i zadnji mjesec su po zadnjem izračunu ECMWF najveće mogućnosti da budu topliji od prosjeka, dok se za juli predviđaju temperature u okviru prosjeka. Dakle juli potencijalno ne bi donio izraženije toplotne talase.
Što se tiče padavina, prognoza količine padavina na sezonskoj relaciji je složenija od prognoze temperature. Za ovo ljeto se kod nas mogu očekivati količine padavina u okviru i moguće čak nešto iznad prosječnih vrijednosti.
Pri tome najveća mogućnost za veći broj kišovitih dana sa pljuskovima i nestabilnostima bi bila u prvoj polovici ljeta i oko njegove sredine za razliku od augusta koji bi mogao u okviru normalnog po pitanju padavina a za august su također i veće šanse za toplije vrijeme od prosječnog.
Za kraj ove iscrpne meteorološke dugoročne analize vrijedi napomenuti da meteorološke prognoze za duže vremenske relacije nisu toliko pouzdane kao prognoze za kraći period i mogućnosti ostvarenja rezultata dugoročnih prognoza su male do umjerene.
Faktori koji utiču na nepouzdanost ovih dugoročnih vrsta prognoza leže u sistemu atmosfere, okeana, tla, odnosno u procesima koji se dešavaju u čitavom Zemljinom sistemu.
Pri tome, ukoliko se prognostički scenariji ipak ostvare, to ne mora značiti da će zahvatiti čitavo navedeno područje. Tako ukoliko se u dugoročnoj prognozi prognozira toplije od prosjeka ili recimo zimi hladnije to se može reflektovati svakako u određenom geografskom području ali apsolutno ne znači da će tako biti i u čitavom regionu za kojeg se prognoza izdaje.
Izvori meteoroloških karti koji su poslužili:
Copernicusova služba za klimatske promjene Copernicus Climate Change Service C3S
Američki nacionalni centri za predviđanje okoliša ( NCEP )
Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF )
Njemačka meteorološka služba ( DWD )