U ovoj objavi donosim meteorološku najavu za naredni period i dugoročnije izglede, a također čitajte detaljnije obrazloženje i o onome što je dobilo pažnju u medijima a to je polarni vrtlog.
U nastavku dana ove nedjelje, 01.02.2026., očekujemo u Bosni dosta oblačno, u Hercegovini i dijelovima zapada-jugozapada BiH i vedrije. U Bosni očekujemo još slabe do umjerene padavine, u brdsko-planinskim predjelima i susnježica i snijeg. U nizinama i kišne ali u nastavku večeri usljed zahlađenja malo susnježice i snijega može biti lokalno i do nižih krajeva Bosne, ali radi se uglavnom o slabijim laganijim padavinama i manjim količinama. Međutim postoji šansa da barem malo zabijeli i do nizina. Padavine ukupno i sa onim što je već palo od 1-10 l/m2, u sjevernijim dijelovima centralnog pojasa BiH moguće i nešto malo iznad 10 l/m2. U planinskim krajevima do sutra ujutro ukupno očekivati i tanji snježni pokrivač, lokalno moguće i do 5-10cm, poput šire regije Borje planine. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, u Hercegovini i bura.
Naši krajevi ove nedjelje su u polju nešto sniženog atmosferskog pritiska, a južnije od nas bi se trebala kretati ciklona preko Jonskog mora ka Grčkoj koja bi donosila dosta vlage i padavina tim predjelima, odnosno i mjestimičnog snijega u Bugarsku, Makedoniju, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru. Ponajviše se očekuje u Bugarskoj gdje je moguće i do 15-20cm snijega do ponedjeljka ujutro.
Sutra, prvi dan nove sedmice, 02.02.2026., u BiH se očekuje danju da bude preovladavajuće suh, a u Bosni još izjutra moguće lokalno slabijeg snijega. Tokom dana na krajnjem jugu Hercegovine može biti prolazno tek vrlo malo kiše. Najviše sunčanog vremena u zapadnoj-jugozapadnoj Bosni i zapadnijim krajevima niske Hercegovine. U drugim krajevima još dosta povećane naoblake, mada su sunčani intervali lokalno mogući u toku dana, poslijepodneva i u ovim drugim dijelovima Bosne. Jutro hladno, u planinama od oko -6°C, pa do oko 0-1°C u nižim krajevima Bosne, u Hercegovini do oko 5°C. Danju u Bosni i dalje prohladno do oko 5-6°C, a u Hercegovini do oko 10-ak °C.
Od utorka bi atmosfera ponovo mogla biti dinamičnija i nestabilnija. Posljedica je to prodora vlažnije vazdušne mase sa Atlantika prema Mediteranu a onda ta oblačnost dolazi u utorak i do naših krajeva uz jačanje južnih smjerova vjetra pogotovo tokom srijede te i priliv toplijeg zraka uz čak iznadprosječne temperature zraka. U sjevernim i predjelima centralne Bosne sredinom sedmice očekujemo temperature zraka lokalno do oko 15°C, lokalno moguće i više od toga. Ispod na karti možemo vidjeti ove crvenije-toplije boje tokom srijede nad našim krajevima, u vidu pozitivnog odstupanja od višegodišnjeg prosjeka. Inače jutro utorka još bi trebalo biti hladnije, uz lokalno moguću maglu po kotlinama, a tamo gdje je ne bude usljed prethodnog noćnog hlađenja i vedrine izgledan i slab mraz.
Očekuje se i priliv vlažnijeg zraka uz već i mjestimične kišne padavine u utorak, u noći na srijedu i pogotovo u srijedu u zapadnim-jugozapadnim krajevima naše zemlje gdje su izgledne i obilnije padavine pa je ponovo moguće i preko 50l/m2 padavina. Prognozirana 24h količina padavina za srijedu na osnovu subotnjeg 12z izračuna ICON EU modela vidljiva je na karti ispod, gdje možemo vidjeti zapadnu-jugozapadnu Bosnu kao zonu sa ponajviše padavina.
Treba napomenuti, da u srijedu u zapadnim krajevima Bosne i u Hercegovine očekuju se i jači do olujni udari vjetra, u planinama i orkanski. Prognozirani udari vjetra tokom srijede vidljivi su i na karti ispod.
Tokom srijede bi se inače polje niskog zračnog pritiska ( ciklona ) sa vlažnim zrakom iz smjera Afrike trebalo premjestiti preko Apeninskog polutoka do Jadrana i u noći na četvrtak preko Jadrana bliže nama što bi dodatno unestabililo sinoptičke prilike. Izgledno je da bi ovo više donijelo padavina zapadnim i južnim krajevima naše zemlje i zapadno od naše zemlje uz Jadran. U drugim dijelovima BiH manje količine. U najvišim planinama može biti i susnježice i snijega.
Nastavak sedmice bi mogao donijeti promjenljiv-nestabilan tip vremena uz moguće povremene padavine, kišne pljuskove tj. nalete vlažnijeg zraka sa Jadrana i Sredozemlja. Očekuje se relativno toplije vrijeme u odnosu na prosječne vrijednosti za doba godine. Vrijeme u južnim krajevima Evrope bi do kraja ove prve dekade mjeseca trebalo biti pod uticajem negativne sjevernoatlantske cirkulacije (NAO-) što karakteriše promjenljivo-nestabilno vrijeme i češći dolasci padavina.
A kada su u pitanju dugoročni izgledi, vrijeme je da se osvrnemo na stanje polarnog vrtloga. O polarnom vrtlogu sam pisao i prije na ovom portalu ali evo i sada ponovo. Naime radi se o ciklonu koji se drži polarnih krajeva. Ta ciklona, vrtlog, drži dosta hladan zrak u tim polarnim krajevima. Tokom zime radi se o jednom od glavnih faktora uticaja na vremenske promjene i nad dijelovima Evrope i Amerike. Ono što kao razlog najviše plijeni pažnju u vezi polarnog vrtloga, jeste njegovo slabljenje ili cijepanje ili pomjeranje. To se dešava kao posljedica zagrijavanja u dosta hladnoj stratosferi, a STRATOSFERA je sloj koji se pruža iznad otprilike 8-10km u atmosferi, odnosno iznad ovoga sloja u kojem se mi nalazimo koji se naziva TROPOSFERA.
Ako se pitate, pa dobro kakve veze ima stratosfera i ova dešavanja u njoj sa vremenom kod nas u ovom dijelu atmosfere? Itekako. Dešavanja visoko u stratosferi imaju uticaj i mogu se dobro „preliti“ na vremenske promjene i dešavanja u našim slojevima atmosfere tj. u troposferske visine. Idemo redom?
Najprije, šta uzrokuje ovo zagrijavanje u stratosferi? Uzrokuju, shodno Božjem stvaranju i Njegovom pokretanju atmosferskih procesa, planetarni atmosferski valovi koji se prenose iz sloja troposfere u stratosferu. Ti valovi su poznati i kao Rossbyjevi valovi. Kada ti valovi dosegnu stratosferu, prenose energiju i moment i ukoliko imaju dovoljnu odgovarajuću jačinu mogu da “rascijepe” ovaj polarni vrtlog.
Sa tim dovoljno jakim uticajem valova na stratosferu, zagrijavanje dobija posebnu jačinu i naziva se iznenadno stratosfersko zagrijavanje ( SSW – Sudden Stratospheric Warming ) koje može da oslabi, deformiše pa i potpuno rascijepi stratosferski polarni vrtlog.
Nisu svi SSW događaji isti. Neki mogu da razdvoje tj. rascijepe polarni vrtlog i razdvoje ga u 2 jezgre, dok drugi tip SSW može samo da pomjeri vrtlog i da se vrtlog zadrži kao jedan komad. To možemo vidjeti i na slici ispod, gdje desno imamo slučaj razdvajanja vrtloga na 2 jezgre, a lijevo imamo slučaj pomjeranja vrtloga.
Što se tiče Evrope, indirektno i predjela bliže nama, razdvajanje vrtloga u odnosu na pomjeranje, može dovesti do jačeg spuštanja hladnoće sa Sjevernog pola ka Evropi odnosno uzrokuje više hladnoće i hladnije temperaturne anomalije!
Kada imamo narušen polarni vrtlog, jedna od posljedica koja se dešava jeste i slabljenje zonalnih visinskih vjetrova u stratosferi a sve to omogućava lakše ispuštanje zraka iz tog polarnog “bazena” ka srednjim geografskim širinama u našoj troposferi, između ostalog i ka Evropi što je jedan od neophodnih ( iako ne i dovoljnih) preduslova za zimskije scenarije i kod nas 🙂
Ispod možemo vidjeti sliku gdje na desnoj strani imamo narušen polarni vrtlog i kako se hladni zrak “otpušta” ka jugu, ka Evropi ili Americi, dok na lijevoj strani imamo suprotni slučaj jačeg polarnog vrtloga kada se taj hladni zrak drži dosta “zabarikadiran” na Sjevernom polu uz jače zonalne vjetrove koji “hrane” vrtlog i ne dozvoljavaju da se dosta hladna zračna masa “otpusti” južnije ka Evropi ili SAD-u.
Treba kazati da shodno jačini događaja zagrijavanja u stratosferi postoje i različite jačine slabljenja zonalnih vjetrova. Neki padnu ispod 0 m/s tj. pređu u istočnu varijantu vjetrova, a neki se zadrže u pozitivnim vrijednostima ali ne pređu u negativnu. Onaj glavni SSW se može proglasiti kada ti vjetrovi na 60°sjeverne geografske širine padnu ispod 0 m/s i iz zapadnih pređu u istočna nastrujavanja.
Neko bi možda mogao pomisliti kada ovaj polarni vrtlog oslabi da odmah paralelno ide promjena kod nas kao posljedica tog događaja. Ipak nije tako. Idemo i to razjasniti. Dakle, ako se pitate kada se očekuje da ta promjena u stratosferi spusti svoj uticaj na troposferu, tj. kada se očekuje da utiče na konkretnu promjenu vremenskih obrazaca u širem prostoru evropskog ili američkog kontinenta?
Posljedica slabljenja ili cijepanja polarnog vrtloga odražava se na vrijeme u našem sloju atmosfere tj. troposferi nakon nekoliko sedmica. Slučaj cijepanje vrtloga može dovesti do punog bržeg tako reći “silaska” promjene iz stratosfere u troposferu, čak i za 10-15 dana nakon događaja razdvajanja polarnog vrtloga.
Kako se to odražava sinoptički? Obično to može dovesti do negativne faze arktičke i sjevernoatlantske oscilacije, smanjenjem zonalnog toka i mogućem formiranju blok sistema anticiklone što omogućava spuštanje hladnog zraka iz polarnih krajeva u Evropu ili Sjevernu Ameriku.
Sada se vratimo na aktuelnu 2026. godinu. Ispod je dijagram prognoze zonalnih visinskih stratosferskih vjetrova za naredni period. Možemo vidjeti kako u period iza 13.02. vjetrovi dosezaju bliže 0, neki članovi čak i ispod 0 što upućuje na moguće jače stratosfersko zagrijavanje, pa i mogući SSW događaj!!
Evo i prognostičke karte drugog modela, američkog GFS, koja nam govori o negativnoj brzini stratosferskog vjetra na 10hPa ( -2 m/s ), odnosno događaju SSW oko 11.02.2026. Dakle modeli su poprilično složni oko značajnijeg slabljenja polarnog vrtloga pa i mogućeg razdvajanja vrtloga na 2 jezgre i to jedna nad sjeverom Evrope a druga na sjeverozapadu Kanade.
Ovo daje potencijal da bi se moglo odraziti na vrijeme u Evropi u našoj troposferi u drugoj polovici ovog mjeseca zbog vremenskog kašnjenja što sam pisao gore iznad u tekstu. Međutim hoće li to znači zimskije vrijeme, nije sasvim sigurno, s obzirom da imamo i druge faktore i vremenske obrasce i cirkulacije koje utiču u Evropi, tako da je još dosta neizvjesno za detaljnije izglede u vezi toga.
Potencijala ima, ali ipak treba sačekati da vidimo hoće li se to reflektovati kao zimskija varijanta. Uz slabljenje zonalnih strujanja i potencijalnim jačanjem anticiklone kod Grenlanda, izgledan je prodor hladnijeg arktičkog zraka ka Evropi a u idealnom slučaju sa dovoljno vlage i pogodno postavljenim atmosferskim sistemima značilo bi veće šanse za snježne scenarije i kod nas. Međutim, treba kazati da i bez ovog događanja, snježnih opcija može biti i prije toga, ovisno od postavke vremenskih fronti i zračnih masa koji aktuelno cirkuliraju u Evropi, ali barem zasada do oko 12.02. nema izgleda za jače zimske prodore.
Pripremio: Haris Babić, urednik/meteorolog
Hvalal Harise
Do sada si bio tacan
Svaka cast
Hvala puno